Novi Put Autor  Okt 30, 2020

Prisutnost žena u medijima u Bosni i Hercegovini

Prisutnost žena u bh. medijima

Kratki pregled rezulata analize rodne zastupljenosti i predstavljanja žena u medijima

u Bosni i Hercegovini

Nažalost, prisutnost žena u medijima je vrlo mala s obzirom na medijske izvještaje o privredi, ekonomiji, poljoprivredi, zakonodavstvu. Broj žena u politici je znatno manji. Često se događa da žena bude fotografisana u izvještaju, a uopće nije spomenuta niti citirana. Možemo navesti primjer ugledne naučnice iz Tuzle koje sudjeluje u procesu traženja  za lijek Covida 19. Vijest o tome se nalazi na tek na 22 stranici dnevnih novina Oslobođenje od 29.09.2020.

Kada se piše o ženama, majčinstvo se još uvijek stavlja u jedan od najvažnijih konteksta, što posebno naglašava desni konzervativni politički dio. Portal Kamenjar je nedavno objavio vijest kako je Donald Trump nominirao novu sutkinju Vrhovnog suda koja je majka sedmero djece.[1]

Analiza rodne zastupljenosti i predstavljanja žena u medijima u Bosni i Hercegovini, koju je uradilo udruženje „Novi Put“ 2019. godine tokom implementacije projekta pod nazivom „Rodna zastupljenost i predstavljanje u medijima“ uz podršku Svjetske asocijacije kršćanskih komunikacija – WACC[2], pokazuje da se u 21. vijeku žene i djevojke nalaze u inferiornom položaju u odnosu na muškaraca, koji je superiorno prikazan u medijima. Razumijevanje općeg konteksta i stanja društvene svijesti o položaju žena u BiH može pomoći da bolje razumijemo napredak žena u svakom životnom aspektu.

Pomenuta analiza je pokazala da je u medijskim tekstovima također naglašena stereotipna uloga žena kao majki i domaćica. U medijima prevladava patrijahalna svijest o tradicionalnoj ulozi žene.

Mediji niti pomažu, niti odmažu nastanak nasilja nad ženama. Najveći problem koji treba dodatno istražiti jesu komentari ispod vijesti i izvještaja. Te korisničke objave šire govor mržnje i vrlo često okrivljuju žrtvu. Ljudi ispod takvih objava postavljaju opasna pitanja poput što je žrtva nosila, je li provocirala svojim ponašanjem, je li obavila sve kućanske poslove. Takva pitanja uvijek nalaze opravdanje za nasilje nad ženama i djevojčicama, što je nedopustivo. Na portalima i na društvenim mrežama najveći broj klikova i komentara skupljaju tekstovi o rodno zasnovanom nasilju.

Jedna od glavnih zadaća profesionalnih i etičnih novinara je edukovati publiku, a izbjegavati naglašavanje i stereotipno prikazivanje žena u medijskim tekstovima i biti objektivan, odnosno regulisati i blokirati svaki govor mržnje i seksističkih ispada u korisničkim objavama.

Istraživanje Agencije za ravnopravnost spolova u BiH o rasprostranjenosti i karakteristikama nasilja prema ženama[3] pokazalo je da ne postoji dovoljno razvijena svijest o tome koja iskustva predstavljaju različite forme nasilja: više od polovine žena koje su bile izložene fizičkom nasilju tvrde da nisu žrtve psihičkog nasilja, a još manji udio žena prepoznaje svoju izloženost psihičkom, ekonomskom i seksualnom nasilju.

Kao što to jasno kaže Preporuka Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope o prikazu žena u medijima[4], unatoč napretku u nekoliko evropskih zemalja, pretpostavka o ženama u medijima često ipak ostaje negativna te je i dalje stereotipna i seksistička. Žene se povezuju s privatnim područjem života, domaćinstvom i porodičnim životom. Mediji često predstavljaju žene kao seksualne objekte.

Medijski izvještaji rijetko propituju rodne stereotipe koji postoje u bosanskohercegovačkom društvu ili ih podržavaju. U medijskim izvještajima skoro se i ne čuje glas žena koje su preživjele nasilje u prošlosti. Osoba koja je preživjela nasilje mogla bi da ponudi svoja iskustva u borbi protiv nasilja i u tome kako pronaći način i snagu da nasilje ostane u njihovoj prošlosti. Takvi članci bi mogli da budu edukativni i da, za razliku od izvještavanja u crnoj hronici o tome da se nasilje desilo, ponude čitaocima kojih se nasilje u porodici tiče način kako da ga prevaziđu, da budu vodilja i nasilnicima i ženama koje trpe nasilje kako da to zaustave. O nasilju se izvještava samo onda kad se već dogodilo, rijetko s određenim vremenskim odmakom odnosno rijetko u svrhu prevencije. Dok se o fizičkom i seksualnom nasilju generalno govori i izvještava u medijima, ostaju nedovoljno ispričane priče o psihološkom i posebno ekonomskom nasilju.

Na osnovu zaključaka pomenute analize rodne zastupljenosti i predstavljanja žena u medijima u Bosni i Hercegovini se može reći da mediji opsežno koriste nasilje nad ženama, a što je brutalnije, to je atraktivnije za njih. Mediji u BiH nisu imuni na senzacionalizm i koriste nasilje nad ženama kako bi proizveli svoj medijski sadržaj, što bi se trebalo hitno promijeniti.

Može se zaključiti da neki mediji zloupotrebljuju problematiku nasilja i koriste ga kao senzacionalizam, da bi privukli pažnju i stekli veći broj klikova, komentara i lajkova.

Što se tiče ostalih medijskih izvještaja o ženama, pomenuta analiza, koja je obuvatila najrelevantnije medije u BiH[5], pokazala je da se u periodu od 01.06.2019. do 31.07.2019. po bilo kojem osnovu (kao subjekt, komentatorice, eksperti, biznismenke, sportašice, osobe iz svijeta show biznisa itd), u medijskim tekstovima/prilozima bile prisutne u 1.200 tekstova na internet portalima i 527 tekstova u, predmetnim, štampanim medijima te je tokom ove analize ukupno analizirano više od 1.700 medijskih priloga u kojima su, na bilo koji način, zastupljene žene te su rezultati iste potpuno kredibilni i relevantni.

Još jedno od zapažanja tokom analize navedenih medija u periodu od dva mjeseca je da se rijeko autorima, novinarkama i novinarima može odrediti spol i dob – u većini slučajeva autori imaju samo inicijale, ili samo prezime, a u pojedinim medijima se često događa da autor opće nije potpisan.

Neki od najvažnijih zaključaka ove analize su:

Mediji žene često koriste kao “ukras”, ilustraciju, fotografiju potrebnu za temu, a da istovremeno žena uopće nema učešća u tekstu. Neka od iskustava BH medija je da preferiraju “svoje” političarke, dok ostale ili ignorišu, ili im daju vrlo malo svoga medijskog prostora.

Žene se često nazivaju muškim rodom, kao na primjer: pedijatar, predsjednik, potparol, itd, a pojedini mediji insistiraju na predstavljanju žena najčešće u ulogama majki ili u bilo kojem porodičnom kontekstu

Pohvalna činjenica  je da pojedini štampani mediji imaju vrlo visoku zastupljenost žena sportašica, no istodobno vrlo lošu žena političarki, itd. Vrlo rijetko se žene spominju kao poslovne žene, inovatorice, naučnice, liderice.

Međutim, za razliku od istraživanja prijašnjih godina, očito je da se položaj, odnosno prisutnost, žena u medijima popravlja, ali i da su mediji jedna od najvažnijih karika u percepciji žena u javnosti, pa tako i u društvu te je potrebno radit na educiranju urednika i novinara po ovom pitanju, no pitanje je koliko bi to imalo učinka s obzirom na često posezanje za senzacionalizmom, ali i globalni, stalni fenomen, predstavljanja žena u svjetlu ‘celebrityja’, skandaloznih soba itd.

Ovaj medijski fenomen je i u svijetu prisutan desetljećima i svakako se treba raditi na zagovaranju za bolju prisutnost i promociju žena u medijima.

 

[1] https://kamenjar.com/trump-nominirao-amy-coney-barrett-za-sutkinju-vrhovnog-suda/

[2] http://newroadbih.org/index.php/gender-media/gmmp/item/489-rezultati-analize-najcitanijih-i-najuticajnijih-stampanih-i-elektronskih-medija-o-zastupljenosti-i-polozaju-zena-u-medijima-u-bosni-i-hercegovini.html

[3] https://arsbih.gov.ba/wp-content/uploads/2014/01/studija_prevalenca.pdf

[4] https://arsbih.gov.ba/preporuka-medijima/

[5] http://newroadbih.org/index.php/gender-media/gmmp/item/489-rezultati-analize-najcitanijih-i-najuticajnijih-stampanih-i-elektronskih-medija-o-zastupljenosti-i-polozaju-zena-u-medijima-u-bosni-i-hercegovini.html

Novi Put

Association “New Road”

Prijavi se pa komentiraj

Kontakt info

  • Udruženje „Novi put“ osnovale su žene koje imaju dugogodišnje iskustvo na prevenciji trgovine ljudima, djecije pornografije i nasilja nad ženama u BIH.
  • Adema Buća 10, 88000 Mostar, BiH
  • tel:+387 36988022
  • mob +387 61240934
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Top