Novi Put Autor  Jan 29, 2015

NEWSPAPERS Dnevni List

Šokantni slučajevi postali su svakodnevnica

U posljednje vrijeme sve više se u medijima mogu čuti šokantni slučajevi vezani za trgovinu ljudima, nasilje nad ženama, zlostavljanje djece…

Šokantni slučajevi postali su svakodnevnica. Puno se ovakvih stvari događa i u našim susjedstvima, a da toga nismo ni svjesni. Da ovi ljudi u svojim problemima nisu sami, brine se jedna plemenita udruga. Riječ je o udruženju “Novi put” iz Mostara.

“Novi put” je udruženje koje je osnovano na inicijativu žena koje su stekle dugogodišnje iskustvo u prevenciji, kao i otkrivanju i zbrinjavanju žrtava trgovine ljudima, i nastalo je iz potrebe da se radi na gorućim problemima, koji se tiču i negativno utječu na sve građane BiH.
Predsjednica ovog udruženja Edisa Demić kaže da su njihovi osnovni ciljevi borba protiv trgovine ljudima, dječje pornografije i pedofilije, nasilja u obitelji kao i svih drugih oblika kršenja ljudskih prava.

Dugogodišnje iskustvo u radu

“Zahvaljujući našem angažmanu na podizanju svijesti o ovim problemima te njihovom sprječavanju, Udruženje je odabrano kao partner Ministarstva sigurnosti u prevenciji i borbi protiv trgovine ljudima, s čijim je Odsjekom za borbu protiv trgovine ljudima  potpisan memorandum o sporazumijevanju. Također, “Novi put” je član užeg regionalnog monitoring tima Mostar, jednog od ukupno od četiri na području BiH (Sarajevo, Mostar, Banja Luka, Tuzla). Osim na državnoj razini, “Novi put” se aktivno zalaže za borbu protiv ovih oblika kršenja ljudskih prava i na međunarodnoj razini i aktivno sudjeluje u radu međunarodne platformi NVO -La Strada International te ENPATES (Europska mreža NVO-a za borbu protiv trgovine ljudima, eksploatacije i ropstva). Osim aktivnosti koje udruženje provodi na samom terenu, također imamo uspostavljenu on-line i telefonsku liniju za pomoć i psihološko savjetovalište za djecu žrtve raznih oblika nasilja”, kaže Demić. U ovogodišnjem izvješću “Trgovina ljudima”, koje američki State Department svake godine sačinjava o stanju trgovine ljudima u svijetu, stoji da je Bosna i Hercegovina polazišna, odredišna i tranzitna zemlja za muškarce, žene, djecu i osobe sa smetnjama u razvoju koji se podvrgavaju trgovini ljudima u svrhu seksualnog iskorištavanja i prisilnog rada. Nažalost, Vlada BiH nije pokazala napredak u pogledu osuđivanja počinitelja trgovine ljudima niti identificiranja i zaštite žrtava trgovine ljudima, stoga je Bosna i Hercegovina rangirana na razinu 2 i stavljena na nadzornu listu. “Vlada još uvijek nije izmijenila i dopunila sve zakonske propise na nižim razinama kako bi tretirala sve oblike trgovine ljudima kao kazneno djelo, u skladu s domaćim i međunarodnim propisima. Time je u znatnoj mjeri smanjena identifikacija žrtava, što predstavlja nedostatak energičnosti za vođenje istraga, identifikaciju žrtava i kazneno gonjenje od nadležnih institucija. Agencije za provođenje zakona i pravosudna tijela u svom radu nisu dali prioritet postupanju u predmetima kaznenih djela prisilnog rada i prisilnog prosjačenja. U svibnju 2014. godine od Suda BiH potvrđena je optužnica po kaznenom djelu organiziranog kriminala iz člana 250 stav 3. u vezi s kaznenim djelom trgovine ljudima, državljanima BiH u svrhu radne eksploatacije u Azerbejdžanu u razdoblju 2007.- 2009. U ovom slučaju identificirano je 672 žrtava TLJB, od toga 652 su punoljetni muškarci, državljani BiH, i 20 stranih žrtava – 4 iz Makedonije i 16 iz Srbije. Optužnica je podignuta protiv 13 državljana BiH”, iznosi samo jedan od podataka predsjednica ovog udruženja.

Ugrožene skupine

Iako je problem trgovine ljudima prisutan već skoro dva desetljeća, javnost je još uvijek nedovoljno upoznata o njemu. Osim toga postoje su i mnogobrojne predrasude građana i građanki kada je u pitanju trgovina ljudima, no ovo udruženje kroz svoje mnogobrojne akcije marljivo radi na podizanju šire svijesti o ovom problemu. Veliki problem u BiH je i nasilje nad ženama. Demić ističe da su najčešći oblici zlostavljanja žena psihičko, a potom i fizičko nasilje.
“Na osnovi dosadašnjeg iskustva u radu sa ženama žrtvama nasilja, možemo reći da velika većina žena žrtava nasilja nema dovoljno hrabrosti i smjelosti prijaviti zlostavljača i to su u njihovo ime zapravo radili članovi uže obitelji ili prijatelji. Iako su žene s kojima smo mi radimo primarne žrtve raznog oblika nasilja, u najvećem broju slučajeva su njihova djeca sekundarne žrtve i to nasilje nad majkama ostavlja teške i dugotrajne psihičke posljedice na njih”, objašnjava ona. Osim žena jedna od najugroženijih skupina kada je trgovina ljudima u pitanju svakako su i djeca. Najveći problem za djecu je prosjačenje.
“Prosjačenje je oblik trgovine djecom, kriminalne skupine djecu zlostavljaju i primoravaju na prosjačenje, djeca moraju donijeti određenu sumu novca. Jednom prilikom pitala sam dijete koje je primorano prosjačiti što želi da mu kupim da jede i popije, ono mi je reklo što želi, s tim da mi je naglasilo da želi novac, to nam dovoljno govori o situaciji u kojoj se djeca koja prosjače nalaze. Mnogo je slučajeva s kojima sam se susrela u radu kada je u pitanju izrabljivanje, zlostavljanje djece. Vrlo često vidim djecu u Mostaru koja spavaju na betonu kako u zimskom, tako i ljetnom razdoblju. Odgovornost je na nama svima, mi svi moramo reagirati kao građani hitno i pomoći toj djeci, djeca moraju provoditi svoje vrijeme u školama, zajedno sa svojim vršnjacima, a ne na betonu ispružene ruke”, ističe.
U svom radu susretala se s brojnim dramatičnim situacijama, a najgore su bile one vezane upravo za djecu.
“Poseban trag na meni su ostavila djeca koja su bile žrtve seksualnog zlostavljanja. Radila sam s jednom djevojčicom koja je imala 13 godina, čija je priča posebno potresna. Ona je dolazila iz siromašne i disfunkcionalne obitelji, bila je žrtva svoga očuha koji ju je seksualno zlostavljao i prisiljavao na pružanje seksualnih usluga drugim muškarcima u zamjenu za novac. Ono što je neoprostivo je kada se majci povjerila, majka ju nije zaštitila. Pobjegla je svom biološkom ocu, međutim, njen pakao je nastavljen, jer ju je otac prodao radi udaje. Ona se uspjela spasiti, no njene traume su bile velike. Često se samoozlijeđivala i jednom je pokušala samoubojstvo. Tim psihologa dugo je radio na pružanju stručne pomoći ovoj djevojci i ona je danas koliko-toliko bolje”, kaže.

Metode manipulacije

Postoji bezbroj metoda kojima se trgovci ljudima koriste za pronalaženje novih žrtava, među njima su i lažni oglasi za posao. Većina ih se na prvi pogled čine pouzdanim, zbog toga što iza njih stoje vrlo vješti manipulatori čije se tehnike vremenom usavršavaju. “Velika opasnost krije se u oglasima u kojima se traže plesačice, konobarice, manekenke i djevojke za čuvanje djece ili njegu starijih osoba, a posebno su sumnjivi oni kojima se djevojkama osim plaće nudi i smještaj. Često su ovakvi oglasi paravan za prostituciju. Ozbiljne agencije koje zapošljavaju manekenke, obično to čine mnogo profesionalnije. Žrtvama nude plaćanje troškova putovanja i rješavanje svih administrativnih procedura prilikom odlaska u inozemstvo. Dolaskom na odredište žrtvama se oduzimaju osobne i putne isprave, ograničava im se kretanje i zabranjuje kontakt s rodbinom, a nerijetko budu izgladnjivane i zlostavljane, prisiljavane na konzumaciju alkohola i droga. Ponekad i ne stignu na mjesto odredišta, nego na putu budu preprodane drugim trgovcima. Neka osoba može pristati legalno ili ilegalno migrirati ili dobrovoljno prihvatiti posao. Ako obavljanje tog posla prestane biti dobrovoljno, osoba postaje žrtva prisilnog rada. Ako je osoba vrbovana ili prisiljena na rad prijetnjom ili uporabom sile te prijetnjom ili zlouporabom pravnog položaja, prethodni pristanak se smatra nevaljanim.Osoba može odlučiti prestati raditi zbog nepoštivanja ugovora ili loših uvjeta rada. Ukoliko poslodavac tada pribjegne uporabi sile, prijevare ili prinude kako bi zadržao tu osobu na radu, poslodavac time postaje trgovac ljudima, a zaposlenik žrtva trgovine ljudima. Onoga trenutka kada vam uzmu osobne dokumente i putne isprave te vam ograniče slobodu kretanja i iskorištavaju vaš rad, vaša osnovna ljudska prava su ugrožena i vi postajete žrtva trgovine ljudima. Pri tome je vaš raniji pristanak nevažan, čak i ako ilegalno boravite u zemlji. To mnogi ne znaju i boje se prijaviti poslodavca u strahu da i sami ne budu kažnjeni”, napominje Demić.

Trgovina ljudima uzela maha

Iz svega navedenog očito je da je problem trgovine ljudima u BiH zbilja uzeo maha. Loša ekonomska situacija u posljednje vrijeme doprinijela je njegovom povećanju. Ipak, ovo udruženje daje sve od sebe kako bi se trgovina ljudima suzbila te kako bi educirali ljude o ovom problemu. Sa svojim aktivnostima svakako namjeravaju nastaviti i u budućnosti.  Posebnu zahvalnost upućujemo našim donatorima koji su prepoznali i podržali aktivnosti udruženja “Novi put”,  među  kojima su trenutačno Veleposlanstvo Švicarske u BiH i organizacija Rotary International. “Novi put” radi u skladu sa svojim strateškim planom čiji je fokus i daljnje provođenje preventivno edukativne aktivnosti kao i pomoći svakom građaninu/građanki koji se obrati za pomoć u skladu s mogućnostima udruženja. Završavamo projekt podržan od Veleposlanstva Švicarske, u čijem je fokusu podizanje svijesti mladih koji u potrazi za poslom napuštaju našu zemlju o mogućim rizicima trgovine ljudima i načinima zaštite. Novi put je počeo s implementacijom jednogodišnjeg projekta koji ima za cilj promoviranje važnosti obrazovanja djevojčica na razini HNŽ-a, u okviru kojeg je i opismenjavanje 15 djevojčica Romkinja, koje ne pohađaju osnovno obrazovanje kao i pomoć u savladavanju nastavnog gradiva onim djevojkama koje idu u škole”, navela je Demić.

Seksualno iskorištavanje

Našim ljudima se, kako kaže, trguje u svrhu seksualnog iskorištavanja (prisilna prostitucija, izrada pornografskog materijala, prinudno sklapanje brakova), radne eksploatacije na gradilištima, poljoprivrednim dobrima i kućanstvima, prisilnog prosjačenja, nelegalnog usvajanja i prisilnog oduzimanja organa, kako na području BiH, tako i u inozemstvu. “Najteži slučajevi eksploatacije naših radnika zabilježeni su u Azerbajdžanu, Kataru, Iraku, Rusiji i Kazahstanu. Mala djeca najčešće se primoravaju prosjačiti i/ili krasti. Najpoznatiji slučaj velikog broja djece bh. državljana uključenih u prosjačenje i džeparenje otkriven je u Francuskoj, s kriminalnom mrežom u Belgiji i Italiji. Sve navedene kategorije koriste se i za prisilno oduzimanje organa, ali o njihovom broju nemamo pouzdanih podataka”, ističe Demić.

Piše: Antonija Bradvica

Označeno
Novi Put

Association “New Road”

Povezani članci (by tag)

Više iz kategorije: NEWSPAPERS - OSLOBOĐENJE »
Prijavi se pa komentiraj

Facebook

Kontakt info

  • Udruženje „Novi put“ osnovale su žene koje imaju dugogodišnje iskustvo na prevenciji trgovine ljudima, djecije pornografije i nasilja nad ženama u BIH.
  • Zagrebačka 9, 88000 Mostar, BiH
  • tel:+387 36988022
  • mob +387 62329994; +387 61547674
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Top